049 587 487, 01 6445 820
Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju lokomotornog sustava AKROMION sa sjedištem u Krapinskim Toplicama, Ljudevita Gaja 2

Ozljede zglobova

Zglobovi su spojevi između kostiju koji ljudskom skeletu omogućavaju pomicanje i pozicioniranje u prostoru. Zahvaljujući zglobovima omogućeno nam je kretanje. Kako se „pomičemo“ prema perifernim dijelovima naših udova - kosti su nam sve manje i ima ih sve više, a zglobovi između tih kostiju omogućavaju sve finije i preciznije kretnje.

Gracioznost pokreta leži u izvrsnosti međuodnosa dijelova udova – upravo zahvaljujući gibljivosti zglobova. Krajevi kosti u području zgloba prekriveni su hijalinom hrskavicom koja je neobnovljiva i po tome jedinstvena. Jednom kada bude ozlijeđena – takva se hrskavica više ne može regenerirati, već samo reparirati („zakrpati“ drukčijim tipom hrskavičnog tkiva).

Zadaća ove hrskavice je idealno prilagođavanje i podmazivanje zglobnih tijela kako bi idealno klizila jedno prema drugome. Stoga, ovu hrskavicu trebamo čuvati kao neprocijenjivu vrijednost dobivenu rođenjem. Ozlejdama zglobova uvijek riskiramo i ozljedu zglobne hrskavice.

Zglob je obavijen zglobnom ovojnicom i čahurom vezivnog tkiva, a izvan nje nalaze se ligamenti koji dodatno učvršćuju zglob. Naravno i mišići i tetive također se nalaze u okolici zgloba, međutim njihova primarna uloga nije samo i isključivo stabilizirati zglob, već i pokretati zglobna tijela – dakle koštane strukture koje se spajaju u zglobu.

Postavljanjem dijelova tijela u različite položaje, različito opterećujemo pojedine učvršćivače zglobova, tj. ligamente, koji – pod velikim naprezanjem mogu biti ozlijeđeni. Ozljedama pridonosi slabost mišića (neuvježbanost) ali i prirođena slabost ligamenata (što može biti i genetski uvjetovano). Naime, pojedini ljudi mogu imati nešto „rastežljivije“ ligamente, pa su njihovi zglobovi pokretljiviji u odnosu na druge osobe. Međutim, postoji i mogućnost prevelike elastičnosti ligamenata ili prirođeni nedostatak nekih ligamenata u pojedinim zglobovima što stvara sklonost nestabilnosti takvog zgloba.

Najpokretljiviji zglob u našem tijelu je rame. Mogućnost ozljede tako pokretljivog zgloba je puno veća u odnosu na manje pokretni zglob (npr. zglob kuka) jer je veća uloga u stabiliziranju pokretnog zgloba na ligamentima nego na koštanim strukturama koje čine zglob. Padom na ruku, osobito ako je ruka u ispruženom položaju vrlo je česta mogućnost prijenosa sile kontakta ruke i podloge na rame, tj. zglob najbliži tijelu. Pri tom može doći do iskakanja ramena. To se očituje jakim bolovima i deformacijom u području ramena. Kako ne bi došlo do jakog grča mišića potrebno je što prije takav iščašeni zglob vratiti u normalni položaj, a ako se predugo čeka može biti potrebna repozicija u anesteziji.

Zanimljivo je da rame zbog svoga položaja prilikom padova na ruku najčešće iskače prema naprijed, ali prilikom npr. strujnog udara ili epileptičkog napadaja rame može iskočiti prema straga. Razlog tome je grč mišića unutarnjih rotatora ramena koji su puno jači od vanjskih rotatora ramena i prilikom grčenja svih mišića „pobjeđuju“ svojom snagom slabije vanjske rotatore ramena.

Takvo iščašenje se rijetko primarno prepozna, a očituje se nemogućnošću rotacije ruke i podlaktice prema van (od tijela). Ipak, iako najpokretljiviji zglob, rame nije i zglob koji se najčešće ozljeđuje. Daleko su češće ozljede gležnja (kako ga ljudi još zovu i skočnog zgloba, članka ili jednostavno „zgloba“). Kada hodamo gležanj je jako udaljen od trupa i poluga djelovanja sile koja djeluje na gležanj ovisna je o visini našeg tijela. Ta poluga je jako velika, pa je i opterećenje stoga vrlo veliko.

Ako hodamo po neravninama, osobito u lošim cipelama (ljeti koristimo npr. japanke ili sandale, a zimi cipele plastičnog potplata) – može doći do uganuća gležnja. Najčešće se taj zglob uvrće prema unutra, pa se oštećuju ligamenti s vanjske strane zgloba, ali – ovisno o položaju stopala – moguće su razne ozljede. Ovaj zglob rijetko u potpunosti iskoči iz svojeg ležišta, ali su djelomična oštećenja – napuknuća ili kompletna puknuća
ligamenata česta. Također, liječenje ovih uganuća je dugotrajno i  nerjetko zaostaju bolovi i povremena oticanja u zglobu duže vrijeme. Osobitih poteškoća možemo imati ako uz gornji nožni zglob ozlijedimo i donji nožni zglob i male zglobove sredine stopala. Takve ozljede su vrlo nezgodne za liječenje i treba ih shvatiti krajnje ozbiljno.

Dolaze nam zimski dani, poledica i kliske podloge. Kako bismo zaštitili naše zglobove valja biti na oprezu. Naravno, najbolje je izbjegavati izlaganje kretanju po kliskim podlogama, ali ako to nije moguće izbjeći – uvijek treba koristiti obuću gumenog đona, po mogućnosti gležnjaču ili čizmu koja čvrsto stabilizira gležanj.  Dobro je da cipela ima veći kontakt s podlogom, da ima prilagođeni profil potplata („ripne“) i svakako treba izbjegavati cipele s višom petom.

Ako Vam se i dogodi uganuće gležnja važno je čim prije odmoriti nogu, podići ju u povišen položaj, te pripremiti se za mirovanje kroz par dana. Odmah treba staviti led na gležanj, vrlo je važno da to hlađenje bude suho (npr. led u vrećici ili preko suhe krpe) kako ne bi nastale ozebline kože na mjestu primjene leda. Lediti treba 10-15 minuta, potom napraviti stanku od cca 30-tak minuta, a u tom vremenu pritisnuti elastični zavoj oko gležnja i podići nogu. Nakon stanke led se može ponovno primjeniti i tako nastaviti ponavljati kroz par sati.

Ukoliko je oteklina vrlo jaka, postoji bolnost prilikom pritiska na koštane dijelove oko gležnja ili ne možete stati na nogu radi bolova - treba odmah potražiti liječničku pomoć, napraviti rentgensko snimanje i utvrditi je li potrebno liječenje. Pokatkad je dovoljno samo postaviti longetu, a ako postoji koštani prijelom može biti potrebno i operacijsko liječenje.

Zglobovi su važni dijelovi sustava za pokretanje. Ozljede stabilizatora zglobova su česte, ali na sreću u velikoj većini slučajeva cijeljenje je dobro i najčešće ne ostaju trajne posljedice. Međutim, svaka ozljeda zgloba može dovesti i do ozljede zglobne hrskavice koja je neobnovljiva, a njezino oštećenje može imati trajne posljedice na funkciju zgloba.

dr.sc. Hrvoje Klobučar, spec. ortoped.
Tekst objavljen u časopisu Adiva Plus
Rezervirajte svoj termin: Naručite se