049 587 487, 01 6445 820
Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju lokomotornog sustava AKROMION sa sjedištem u Krapinskim Toplicama, Ljudevita Gaja 2

Što je artroskopija i kome je namijenjena

Artroskopija je prvenstveno kirurška procedura čija se primjena sve više širi u ortopedskoj kirurgiji.

Često mi pacijenti u ambulanti postavljaju pitanje:  "Izvodite li vi laserske operacije na koljenu?“

Tako postavljeno pitanje nam govori kako pacijenti doživljavaju artroskopske operacije - ulazak u koljeno bez otvaranja zgloba. I nisu daleko od istine, jer za artroskopiju bi se to moglo i reći.


Tijek artroskopije

Pri artroskopiji uz pomoć najčešće samo dva mala reza na koži od otprilike 5 mm sa specijalnim instrumentima kroz prvi otvor uvodimo u zglob malu kameru zajedno sa izvorom svjetla. Tako možemo sliku unutar zgloba vidjeti na monitoru. Koljeno se napuni fiziološkom otopinom kako bi mu se povećao volumen i dobio dodatni prostor  za rad. Kroz drugi otvor uvodimo specijalizirane instrumente s pomoću kojih možemo izvoditi razne operativne zahvate. Ako je zahvat zahtjevniji, možemo napraviti dodatni otvor kroz koji se mogu uvoditi u zglob instrumenti, zamjenske tetive, materijali za zamjenu hrskavice, meniska. Jedna od prednosti atroskopskih zahvata u odnosu na takozvane "otvorene", klasične zahvate je da se pomoću kamere sve strukture u zglobu projiciraju na monitor i na taj način povećavaju nekoliko puta te tako bolje vidimo mnogobrojne strukture u zglobu, čak i one koje možda ne bi uspjeli vidjeti otvorenom operacijom. To nam omogućuje da preciznije izvedemo mnoge rekonstruktivne zahvate u zglobu.  

Artroskopija  se danas izvodi na skoro svim zglobovima u ljudskom tijelu: koljenu, ramenu, kuku, laktu, skočnom i ručnom zglobu.  

Možemo reći da se danas artroskopija izvodi na skoro svim zglobovima u ljudskom tijelu: koljenu, ramenu, kuku, laktu, skočnom i ručnom zglobu.  Prva artroskopija u svijetu izvedena je na koljenu, davne 1920 g., tako da se artroskopija koljena danas najviše i razvila pa se od svih zglobova najviše problematike artroskopi  rješava na koljenu. Bez otvaranja zgloba može se učiniti čišćenje oštećene hrskavice, fiksirati odlomljeni dio hrskavice ili kosti, specijalnim procedurama potaknuti reparaciju hrskavice. Oštećeni dio meniska možemo odstraniti ili sašiti i na taj način sačuvati menisk, a time i funkciju koljena. Možemo napraviti sinovektomiju, odnosno odstraniti zadebljanu i upaljenu unutarnju ovojnicu koljena. Bez otvaranja zgloba možemo učiniti rekonstrukciju ligamanata u koljenu i na taj način stabilizirati koljeno.   

Prednost artroskopskih zahvata

Glavna prednost je što se zglob ne mora otvarati i zatvarati pa se time čuva tkivo zgloba, štedi vrijeme i cijela operacija traje kraće

U bolnici Akromion artroskopske procedure su zastupljene u više od 60 posto operacija. Izvodimo artroskopije svih spomenitih zglobova, koljena, kuka, skočnog zgloba, ramena, lakta i ručnog zgloba. Sve kirurške procedure koja sam ranije spomenuo, u našoj se bolnici provode kako na koljenu tako i na drugim zglobovima.   

Artroskopske procedure su za nas operatere tehnički puno zahtjevniji zahvati nego „otvorene“ operacije i zato zahtjevaju vrijeme učenja i iskustvo operatera. Kada sam bio mladi ortoped i započinjao sa artroskopskim zahvatima, mnogo sam se puta pitao zašto ja ovo radim artroskopski kad bi „otvorenom“ operacijom to puno brže napravio. Ali danas, nakon nekoliko tisuća artroskopija, vidim zašto je sve operacije koje se mogu napraviti atroskopski, puno bolje i napraviti artroskopski, nego otvorenim procedurama. Prednost artroskopskih zahvata je što se zglob ne mora otvarati i zatvarati pa se time prvenstveno čuva tkivo zgloba, štedi vrijeme i cijela operacija traje kraće. Isto tako, operateru je potrebno manje asistenata, pomagača.  

Nadalje, artroskopija se načešće izvodi kao jednodnevna kirurgija, što znači da pacijent dolazi u bolnicu na dan operacije i nekoliko sati nakon operacije odlazi kući, čime se briga o pacijentu znatno skraćuje,  štedi se vrijeme, prostor i sredstva oko zbrinjavanja pacijenta prije i poslije operacije.  Vrijeme potrebno za izvođenje jedne artroskopije ovisi o vrsti procedure koja se izvodi. Kad vam artroskopija postane skoro svakodnevni posao, onda ćišćenje meniska u koljenu može trajati 15-tak minuta,  a rekonstrukcija prednje ukrižene sveze cca 70 min. Puno puta se radi nekoliko procedura zajedno pa vrijeme operacije može biti i duže, na primjer, uz rekonstrukciju prednje ukrižene sveze zajedno se napravi šivanje meniska i reparacija hrskavice.

Jedna od velikih prednosti artroskopskih operacija je upravo ta da se pacijent  tijekom operacije može na monitoru upoznati sa stanjem svog zgloba prije i nakon operacije, pratiti cijeli tijek operacije i razgovarati sa operaterom.  

Artroskopske procedure se izvode u regionalnoj anesteziji, što znači da je pacijent budan. Specijalni anestetici se dovode u okolicu živca i „umrtvi se“, odnosno anestezira se samo dio ruke ili noge tako da pacijent ne osjeća bol i nema pokretljivost dijela tijela na kojemu se operacija izvodi. Pri artroskopiji je minimalno oštećenje tkiva, što jamči brži oporavak pacijenta nakon artroskopije i manji intenzitet bolova u odnosu na otvorene operacije, a lijekove protiv bolova uzimaju najčešće vrlo kratko, samo nekoliko dana nakon zahvata.

Pošto srce i pluća nisu priključeni na aparate, pacijent je budan i spontano diše, a na taj način su i komplikacije puno rjeđe i manje.  Zato su i pripreme za operaciju puno manje nego kad je pacijent podvrgnut općoj anesteziji gdje je priključen na aparate tijekom operacije. Ja u šali znam reći pacijentima: Vi ćete ležati, gledati televiziju i nećete niti znati da vas ja operiram. Jedna od velikih prednosti artroskopskih operacija je upravo ta da se pacijent  tijekom operacije može na monitoru upoznati sa stanjem svog zgloba prije i nakon operacije, pratiti cijeli tijek operacije i razgovarati sa operaterom.  Ja osobno volim da pacijenti budu uključeni jer je onda povjerenje i suradnja sa pacijentom puno kvalitetnija, što rezultira i puno boljim poslijeoperacijskim rezultatom.

Nakon zahvata artroskopije vrijeme oporavka je skračeno

Budući da se artroskopijom ne otvara zglob, rezultat toga je manje oštećenje tkiva, kao i ubrzavanje procesa oporavka u odnosu na klasičnu, „otvorenu“ operaciju. Kod mnogih operacije koje su se prije izvodile otvorenim procedurama, danas se sa artroskopskim metodama uspjelo skratiti vrijeme oporavka za nekoliko mjeseci. I nije se samo skratilo vrijeme oporavka, nego se uspjela postići i puna viša razina oporavka. Operacije se mogu izvesti puno preciznije i na taj način vratiti funkcija zgloba kakva je bila prije ozljede.  

Danas artroskopija nije dijagnostička metoda, nego prvestveno kirurška procedura čija se primjena sve više širi u ortopedskoj kirurgiji.  

Davne 1920 godine napravljena je  prva artroskopija koljena, a  sve do  1950 g. artroskopija se izvodila prvestveno zbog dijagnosticiranja kliničkog stanja u koljenu. Iza 1950 g. razvojem tehnike i instrumentarija započinje razdoblje artroskopske kirurgije prvenstveno koljena.

Danas postoje mnoge nekirurške dijagnostičke metode, kao što su MR i CT, koje nam mogu pomoći pri otkrivanju patologije svakog zgloba.  Artroskopija koljena, koliko god bila miniinvazivna metoda, ipak je kirurška operacija koja sa sobom nosi određene manje rizike kojih nema kod MR, rtg-a ili CT-a.  Zato se danas artrokspija vrlo rijetko koristi samo za dijagnostiku koljena. Kad iskoristimo sve nekirurške dijagnostičke postupke i još nismo sigurni u postavljenu dijagnozu, tek tada se možemo odlučiti za artroskopiju zgloba, ali pri tome nakon potvrđene dijagnoze treba odmah nastaviti i napraviti  određeni artroskopski kirurški zahvat i time pacijenta riješiti određenih tegoba. Tako da možemo reći da danas artroskopija nije dijagnostička metoda, nego prvestveno kirurška procedura čija se primjena sve više širi u ortopedskoj kirurgiji.  

Metoda liječenja artroskopijom vrlo omiljena kod mlađih, aktivnih pacijenata, a naročito kod sportaša.

Zbog svih prednosti artroskopskog zahvata koje smo spomenuli, pacijenti se vrlo rado odlučuju na artroskopske zahvate. U današnje vrijeme brzog načina života i zbog puno bržeg oporavka nakon artroskopih zahvata, to je metoda koja je vrlo omiljena kod mlađih, aktivnih pacijenata, a naročito kod sportaša.

Autor: Dr.sc. Denis Tršek
Rezervirajte svoj termin: Naručite se