Natkoljenica

Natkoljenica je anatomsko područje koje povezuje kuk i koljeno. Koštanu joj osnovu čini bedrena kost (femur) koja je najveća kost u ljudskom tijelu. Mišiće natkoljenice možemo podijeliti u tri grupe: prednju, unutarnju i stražnju skupinu.

Ozljede mišića natkoljenice

S prednje strane natkoljenice nalazi se kvadriceps, četveroglavi mišić kako ga i latinski naziv opisuje. Kvadriceps je zadužen za pokret ispružanja koljena te je ujedno i jedan od najvažnijih stabilizatora koljena i amortizera sile koja nastaje prilikom doskoka na tlo. Uz četveroglavi mišić s prednje strane natkoljenice nalazi se i m. sartorius koji je najdulji mišić u ljudskom tijelu.

S unutarnje strane natkoljenice nalazi se skupina mišića aduktora čija je zajednička funkcija primicanje natkoljenice, a stražnju skupinu, poznatiju kao i stražnja loža, čine tri mišića (m. biceps femoris, m. semitendinosus, m. semimembranosus). Mišići stražnje lože zaduženi su za pokret ispružanja u kukovima i pokret savijanja koljena. Stražnjom stranom natkoljenice prolazi ishijadični živac, a unutarnjom glavne krvne žile, femoralna arterija i vena.

S vanjske strane natkoljenice mišiće prekriva traktus iliotibijalis ili iliotibijalna tetiva što je 4-6 cm široka sveza koja povezuje glutealnu muskulaturu s koljenom. Tetiva se uslijed prenaprezanja može upaliti pa dolazi do nastanka sindroma traktusa iliotibijalisa.

Prijelomi središnjeg dijela (dijafize) bedrene kosti

Prijelomi središnjeg dijela (dijafize) bedrene kosti najčešće se događaju kao rezultat visokoenergetskih ozljeda kao što su prometne nesreće ili kao posljedica pada na ravnom kod starijih osoba. Ukoliko je prijelom potrebno liječiti operacijskim zahvatom, moguća je fiksacija prijeloma pločicom i vijcima ili intramedularnim čavlom.

U Specijalnoj bolnici Akromion u području natkoljenice liječimo sve oblike mišićno tetivnih ozljeda te prijeloma bedrene kosti.