Hernija diska

Hernija diska je posljedica degenerativnih promjena intervertebralnog diska, hrskavičnog amortizera koji se nalazi između dva kralješka.

Kako nastaje hernija diska?

Intervertebralni disk, najveća je struktura bez krvnih žila u ljudskom tijelu, podliježe degenerativnim promjenama vrlo rano, već poslije puberteta. Jedna od prvih promjena je pojavljivanje pukotina u vezivnom obruču (annulus fibrosus) kroz koje se može širiti (hernirati) unutrašnja želatinasta jezgra (nucleus pulposus).

Ako dolazi do znatnog širenja pukotine jezgre može doći do pritiska na živčane korjene, koji izlaze iz slabinske kralježnice i formiraju femoralni i ishijadični živac.

Hernija diska slabinske kralježnice javlja se u 3-4% populacije, a najčešće se pojavljuje u starosnoj dobi od 30 do 50 godina.

Bol koja se širi niz nogu i slabost mišića

U slučaju jakog pritiska javlja se ishialgija ili išijas, bol koja se po stražnjoj strani natkoljenice širi ispod koljena i posljedica je kompresije petog slabinskog (hernija L4-L5) ili prvog sakralnog korijena (hernija L5-S1).

Bol kod diskus hernije može se širiti i prednjim dijelom natkoljenice do koljena kao posljedica pritiska drugog, trećeg ili četvrtog slabinskog korijena. Takvi slučajevi nisu tako česti s obzirom da hernija na višim nivoima lumbalne kralježnice (L2-L3 i L3-L4) nije tako česta.

Uz bol, koja se širi po nozi, hernija može prouzrokovati i neurološke simptome poput trnaca u nogama te slabosti (parezu) određenih mišićnih skupina noge. Rijetko, u otprilike 1% slučajeva, kod hernije dolazi do poremećaja mokrenja i defekacije što zovemo sindromom kaude ekvine. U tom slučaju te u slučaju progresivnog slabljenja snage mišića noge, potrebna je hitna operacija, discektomija, odnosno kirurško vađenje hernije u roku 24 sata nakon početka simptoma.

Liječenje hernije diska

Neoperacijsko liječenje hernije diska

Neoperacijsko liječenje uključuje odgovarajuću analgetsku terapiju, u prvom redu paracetamol, nesteroidne antireumatike te slabe opioide. Učinkoviti mogu biti i neki od modaliteta fizikalne terapije, a u neoperacijsko liječenje ubrajamo i injekcije lokalnog anestetika i kortikosteroida lokalno u područje zahvaćenog korijena živca.

Kada učiniti operaciju hernije diska

Inače 80% ishialgija spontano prestaje u tijeku 6 tjedana. Odluku za operaciju donosimo tek ako ishialgija traje više od 3 mjeseca. Naime, kod mehaničke kompresije korijena živca, koja traje više od 3 do 4 mjeseca, bitno se povećava mogućnost ireverzibilnog oštećenja korijena s posljedičnom neuropatskom boli u nozi.

Operacija se sastoji od odstranjenja dijela diska koji vrši pritisak na živčne strukture i dijela unutrašnje jezgra. Kirurški zahvat obavlja se pod općom anestezijom, bez ili s minimalnim odstranjenjem kosti, a traje približno 20 do 30 minuta, a rez kože iznosi otprilike četiri centimetra.

Oporavak nakon operacije hernije diska

Na dan zahvata bolesnik može početi s hodanjem. Prvi postoperativni dan napušta bolnicu, četvrti do peti dan poslije operacije može prehodati do 1000 metara u jednom mahu. Dva do tri tjedana nakon operacije počinje rehabilitacija koja traje dva tjedna. Ukupno rehabilitacija traje od dva do tri mjeseca te se bolesnik u većini slučajeva može vratiti na posao tri mjeseca nakon zahvata.

Odmah nakon operacije počinju vježbe za stabilizaciju trupa, poslije šest tjedana dozvoljavamo lagano trčanje, vožnju biciklom, a vrlo postupno tri mjeseca nakon operacije i bavljenje sportom, uključujući sportove s loptom.

Dobar ili odličan rezultat operacije hernije diskusa slabinske kralježnice očekujemo u otprilike 85% slučajeva. U 7-10% dolazi do rehernijacije, koja se uspješno liječi reoperacijom. Do komplikacija dolazi u približno jednom slučaju na sto operacija uključujući oštećenje jednog korijena živca ili duralne ovojnice, postoperativni hematom ili upalu tkiva.